Zagrebacka škola ekonomije i mamagementa Makroekonomija


Jordanovac 110 dr. Željko Lovrincevic


INDIVIDUALNI ESEJ


INFLACIJA
Zagreb, 24. studeni 2003.

SADRŽAJ










o UVOD ................................................................................................................. STR. 3




o OPCE KARAKTERISTIKE.......................................................................... STR. 3,4




o TEORIJE INFLACIJE POTRAŽNJE.......................................................... STR. 4,5




o TEORIJA INFLACIJE TROŠKOVA ............................................................. STR. 5




o STAGFLACIJA I INCESIJA........................................................................ STR. 5,6




o POSLJEDICE INFLACIJE........................................................................... STR. 6,7




o ZAKLJUCAK..................................................................................................... STR. 7




o KORIŠTENA LITERATURA.......................................................................... STR. 7
























UVOD





Što je inflacija? Kako ona utjece na ekonomiju? Kako je usporiti? Ovo su kljucna pitanja za makroekonomsku teoriju i politiku. Inflacija se ne ogranicava na zemlje s visokim dohotkom. Najviše je mucila ekonomije u razvoju koje su se mnogo više oslanjale na tiskarske strojeve kada je u pitanju financiranje državne potrošnje. Inflacija je osnovno ogranicenje na ekonomsku politiku. Zadace kombiniranja prosperiteta sa stabilnošcu cijena izaziva veliki problem gospodarkog dostignuca. Mora se pronaci kompromis koji daje stope rasta proizvodnje i stope nezaposlenosti, a s druge strane kretanje opce razine cijena. Medudjelovanje agregatne potražnje i agregatne ponude utjece na nezaposlenost , cijene i inflaciju.


Kroz ovih nekoliko stranica bavit cemo se teorijom inflacije, kako utjece na gospodarstvo i ekonomsko dostignuce neke zemlje.


OPCE KARAKTERISTIKE
Inflacija oznacava rast opce razine cijena. Mjeri ju stopa inflacije a to znaci: stopa promjene opce razine cijena izražena u postocima. Izraz stpe inflacije jest:


Stopa inflacije= razina cijena tekuce godine(t) - razina cijena godine iza(t-1) / razina


cijene godine prije tekuce(t-1)


Razina cijena se mjeri kao ponderirani prosjek dobara i usluga.


Kada negdje u novinama procitamo inflacija raste, one nam zapravo govore o indeksu cijena- mjera opce razine cijena. Drugim rijecima, ponderirani prosjek cijena mnoštva dobara i usluga. Postoji nekoliko indeksa cijena: indeks cijena potrošaca(CPI), deflator GDP-a, indeks cijena proizvodaca(PPI). CPI je takav indeks koji mjeri trošak fiksne košare potrošacevih dobara, PPI su indeksi cijena dobara prodanih na veliko( žito,nafta,drvo...). Deflator GDP-a mjeri prosjecnu razinu cijena sastavnih djelova GDP-a u odnosu na baznu godinu. Omjer je mominalnog i relanog GDP-a.


Vrste inflacija: blaga- kad iznosi manje od 5%


umjerena- cijene rastu sporo i predvidivo, pucanstvo ima povjerenje u novac, od 5%- 10%


galopirajuca- tada je inflacija dvocifren ili trocifren postotak, movac gubi vrijednost, malo se novaca drži, financijska tržišta odumiru


hiperinflacija- cijene rastu milijum ili trilijun posto godišnje


Utjecaji: Glavni prerazdiobni utjecaj inflacije javlja se preko njezina ucinka na stvarnu vrijednost bogatstva pucanstva. Nepredvidena inflacija prerazdjeljuje bogatstvo kreditora dužnicima, pomaže zajmoprimcima , a ranjava zajmodavce.nepredvideno smnajenje opce raina cijena daje suprotan ucinak. Postoji nekoliko teorija o inflaciji, pogledajmo koje su to i kakav im je utjecaj.


TEORIJE INFLACIJE POTRAŽNJE



Takva teorija objašnjava inflaciju s viškom agregatne potražnje nad agregatnom ponudom uz uvijet da je puna zaposlenost. Ovdje postoje 2 osnovna pravca:



o klasicna teorija- objašnjava inflaciju povecenjem novcane mase iznad ukupne proizvodnje u narodnoj privredi na razini pune zaposlenosti. Dakle, porast cijena je direktno ovisan o porastu novcane mase. Tako se inflacija može kontrolirati kontrolom porasta novcane mase.
o keynesijanska teorija- temelji se na meduovisnosti izmedu agregatne potražnje AD i domaceg proizvoda. Bilo koji porast neke komponente agregatne potražnje (C,I,G), AD raste, stvara se inflacijski jaz (razlika izmedu nove i stare agrgatne potražnje) i uz nepromjenjenu agregatnu ponudu AS, cijene rastu, a na kraju i nominalni domaci proizvod.
Borba protiv inflacije potražnje je usmjerena na eliminiranje viška potražnje nad ponudom fiskalnim i monetarnim restrikcijama.


INFLACIJA TROŠKOVA



Inflacija troškova (ponude) uzrokovana je smanjenjem agregatne ponude uz istu agregatnu potražnju. To smannjenje ponude može uzrokovati porast neko troškovne komponentezbog smanjenja produktivnosti rada , ekonomicnosti poslovanja, uvodenja novih fiskalnih odredenja, poreza, doprinosa, carina itd.


Mjearama monetarne i fiskalne politike može se obuzdati takva vrsta inflacije pritiskom na proizvodace.dio takvog pritiska ce prbaciti na sindikate. Sada se profiti proizvodaca nalaze na 2 strane pritiska : restriktivne monetarne i fiskalne politike i sindikata koji traže vece place. Posljedica ce imati ucinak kada poslodavci više nece i ne budu mogli pouštati bilo kojem pritisku. Još jedna posljedica jest smanjenje agregatne potražnje zbog smanjenja investicijske potrošnje. Tada ce se stabilizirati novo cijena u zemlji, ali može vrlo negativno djelovati na stopu rasta i razinu zaposlenosti.


STAGFLACIJA I INCESIJA
Stagflacija je istodobno postojanje visoke stope inflacije i visoke stope nezaposlenosti, incesija je proces istodobnog njihovog porasta.


Privreda u stagflaciji rezultira višak ponude nad potražnjom proizvodnog faktora rada i višak potražnje nad ponudom na tržištu dobara. Smanjenjem agregatne ponude samnjuje proizvodnost , zaposlenost uz povecenje cijena.